PRILOG PSIHIJATRA ZA BROŠURU

ZAJEDNO PROTIV ALKOHOLA – MLADI I ALKOHOL U VARAŽDINU

Kao psihijatar koji dugi niz godina radi s odraslim ovisnicama/ovisnicima o alkoholu samoj sebi postavljam pitanje što bi se dogodilo da taj poremećaj bude tretiran rano kada još nema većih oštećenja zdravstvenog odnosno društvenog funkcioniranja pojedinca , a manji je utjecaj samog poremećaja na obiteljski i druge životno važne sustave. Da li mi kao društvo možemo utjecati na najosjetljiviju populaciju izloženu riziku konzumacije alkohola, naše mlade ljude koji čine budućnost naše nacije ? Mislim da je odgovor potvrdan i da bi morao uključivati mobilizaciju naših najboljih mogućih resursa. Ipak Nacionalna strategija za suzbijanje alkoholom izazvanih poremećaja  u RH formalno ne postoji, pa tako nema niti opće priznate i obavezne zdravstvene politike prevencije poremećaja vezanih uz alkohol kod mladih , propisanog nacionalnog programa prosvjećivanja i informiranja mladih i njihovih roditelja u vezi alkohola. Stručnjaci i ostali zainteresirani subjekti u okviru svojih djelokruga pokušavaju manje ili više stvarati svoje gradske ili županijske programe u borbi za suzbijanje alkoholom izazvanih poremećaja uglavnom u kombinaciji sa suzbijanjem ostalih bolesti ovisnosti (pušenje, psihoaktivne droge, kockanje i sl.). Najavljeni Akcijski plan za suzbijanje alkoholom izazvanih poremećaja u RH ostao je mrtvo slovo na papiru (2005.).

Zahvaljujući dugogodišnjoj neprekinutoj aktivnosti  Odsjeka za bolesti ovisnosti Odjela za sveobuhvatnu zaštitu Opće bolnice Varaždin (35 godina) uz koji su od sredine šezdesetih  godina dvadesetog stoljeća vezani i Klubovi liječenih alkoholičara s najintenzivnijim razdobljem djelovanja prije Domovinskog rata kada na žalost dolazi do stagnacije, ponovni uzlet borba protiv alkoholne ovisnosti dobiva 2006. god. obnovom KLA Varaždin odnosno ubrzo preregistracijom istoga 2008. god.u Udrugu zdravog življenja – Obiteljski klub Varaždinske županije. Kroz taj projekt koji podržava i lokalna zajednica, u suradnji s Obiteljskim centrom Varaždin  i stručnjacima iz PU Varaždin u mogućnosti smo dati svoj doprinos preventivnim aktivnostima u suzbijanju alkoholom izazvanih poremećaja kod djece i mladeži u našoj zajednici. Za početak smo se usmjerili na učenike osnovnih i srednjih škola naše županije, članove njihovih obitelji,  ali i njihove obiteljske liječnike, te sve zainteresirane osobe za zaštitu mladih osoba od alkoholom izazvanih poremećaja. Odlučili smo zajednički napisati brošuru ili kratki priručnik u kojem bismo dali osnovne obavijesti o rizicima i opasnostima konzumacije alkohola kod mladih osoba uz  stvaranje okvira za roditelje koji bi im služio kao vodilja u povremeno „uzburkanim vodama“ roditeljske skrbi. Tu će se nalaziti i osnovni zakonski okvir koji postoji u RH i koji mladi ljudi  i njihovi roditelji moraju poštovati. Prikazati će se osnovni statistički pokazatelji alkoholom izazvanih problema u prometu i prekršajnom i kaznenom pravu.  Sakupljanje i objavljivanje podataka iz Varaždinske županije vezanih uz mlade i alkohol sigurno će doprinijeti senzibilizaciji sveukupne javnosti i ukazivanju na važnost problema, prioritetnosti  hitnog djelovanja i stimuliranju razvoja sveobuhvatnijeg programa aktivnosti kako na području Varaždina tako i u državi. Osnovna ideja je pokazati opasnost pijenja alkohola u dobi djeteta i mladog čovjeka s osnovnom devizom da pijenje alkohola najmanje do dvadesete godine je iznimno rizično ponašanje uz naglasak na moguće posljedice na zdravstvenom planu, te planu ponašanja u obitelji i na širem društvenom planu.

Varaždin, 7. svibnja 2011.  Mr.sc. Zemira Medved, dr.med.

PIJENJE ALKOHOLA KOD DJECE I MLADIH

Europska povelja o alkoholu od 1995., Pariz kaže: „Svi ljudi imaju pravo na zaštitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih posljedica uporabe alkohola“.

Kraj u kojem živimo je tradicionalno vezan uz pijenje alkoholnih pića.U seoskim područjima većina obitelji posjeduje vinograd i proizvodi svoje domaće vino, a i stanovnici gradskih sredina također njeguju kult klijeti, vinograda, gorica. Prvi susret s alkoholom djeca i mladi doživljavaju često u svojoj obitelji. Naročiti rizik predstavljaju obitelji u kojima postoje ovisnici o alkoholu i iz njih se češće nego obično regrutiraju rani konzumenti alkoholnih pića. Majčino opijanje ima izravni utjecaj na povećano pijenje kod djece, za razliku od očeva čiji utjecaj nije tako izravan. Očevo pijenje ima neizravni utjecaj na djecu preko poremećenih odnosa u obitelji. Popustljivost i visoka tolerancija odraslih prema konzumiranju alkohola u takvim obiteljima dodatni je čimbenik koji omogućava pojedinim mladim ljudima  relativno rano ulaženje u dodir s tzv. drogom za zabavu, „narodnom drogom“ ili alkoholom. Odrastanje dalje nosi svoje rizike u vidu ulaska u vršnjačke grupe unutar kojih postoji pritisak određenog ponašanja i povećana opasnost od ponude psiho aktivnih tvari (pušenje cigareta, alkohol, ilegalne droge). Viši razredi osnovne škole su vrijeme i prostor u kojem se odvijaju prvi dodiri s alkoholom i ta početna  dobna granica se prema raspoloživim izvorima spoznaje spušta sve niže, pa se čak govori i o dobi od deset godina i manje. Djeca koja rano počinju s pušenjem cigareta imaju veću vjerojatnost da će konzumirati i zloporabiti alkoholna pića odnosno biti pod većim rizikom za konzumaciju ilegalnih droga. Kod mladih naročito veliki problem čini ekcesivno pijenje ili tzv. binge drinking ili eksanje alkoholnih pića (pet i više pića). I taj način pijenja je u porastu kod hrvatske mladeži prema podacima istraživanja koje je provedeno u RH (ESPAD, 2007.). U sklopu projekta European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (Europski projekt školskog praćenja u vezi alkohola i ostalih droga ) tokom 2007. god. anonimno je ispitano tri tisuće šesnaestogodišnjaka u Republici Hrvatskoj u sklopu istraživanja u 35 europskih zemalja odnosno ukupno sto i pet tisuća učenika u dobi od šesnaest godina. U pijenju alkohola hrvatski adolescenti su nešto iznad europskog prosjeka. Njih 84 % izjasnilo se da je u posljednjih godinu dana barem jednom pilo alkohol (europski prosjek je 82 %). 43 % ispitanih u tom razdoblju je jednom bilo pijano (europski prosjek je 39 %), a u posljednjih mjesec dana napilo se 50 % mladih u Hrvatskoj  (europski prosjek je 43 %).

Istraživanje koje je proveo Centar za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnosti Županije Međimurske od 2006. god. na ispitanicima od 12 do 19 godina pokazalo je zaprepašćujuće rezultate: 8 % ispitanih pije svaki dan, 15 %  nikad ne pije, 10 % ima alkoholnog ovisnika u obitelji, 60 % misli da zabrana točenja alkohola mlađima od 18 godina nema učinka, 90 % misli da će alkohol oštetiti njihovo zdravlje, ali tek kada će biti stariji, 70 % pije da se osjeća bolje i da zaboravi probleme u školi, s roditeljima i sa samima sobom, 20 % pije na nagovor vršnjaka,  a 40 % misli da je alkohol odličan za opuštanje.

Tokom studenoga i prosinca 2006. god. u Mjesecu borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti na slučajno odabranom uzorku učenika 7. i 8. razreda osnovnih škola i učenika 2. razreda srednjih škola i Učeničkog doma u Čakovcu, provedeno je kvalitativno istraživanje pijenja alkohola među mladima Međimurske županije. Tim u sastavu Diana Uvodić-Đurić, Narcisa Slugan, Andreja Zadravec Baranašić, Božena Malekoci Oletić i Tatjana Žižek objavio je članak o tome u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo Vol 6, Broj 23, 7. srpnja 2010. god. Prema iskustvu autorica nisu uočene razlike u navikama pijenja alkohola među slabijim i boljim učenicima. Piju i odlični učenici, te se time pobija stereotipno mišljenje da puno piju samo problematični učenici. Čini se ipak da je navika pijenja u osnovnoj školi manje raširena među ambicioznijom djecom. ..Nisu uočene bitne razlike u navikama pijenja ovisno o vrsti, veličini ili imovnom stanju obitelji. Piju alkohol i djeca iz tzv. cjelovitih, funkcionalnih obitelji…Mnogi se ne razumiju s učiteljima, a ni s roditeljima. Većina djece druži se sa svojim vršnjacima  iz škole, ulice ili svog mjesta, a poneki imaju i starije društvo. Češće piju alkohol oni koji su skloniji družiti se sa starijima od sebe. Sve je raširenija pojava pijenja alkohola bez razlike prema spolu, djevojčice negdje piju i više nego dječaci, ali se ipak čini da u osnovnoj školi više piju dječaci.

Ističem neke zaključke iz članka: „Najčešće promjene u načinu i vrsti izlazaka dešavaju se u ljetnim mjesecima kad djeca smiju duže ostajati vani, kad započinju s prvim večernjim izlascima koje roditelji toleriraju dakle između 6. i 7. razreda ili 7. i 8. razreda osnovne škole…Učenici 7. i 8. razreda osnovne škole imaju ograničene izlaske do 22 ili 23 sata, ali mnogi ostaju i duže…Neki srednjoškolci uopće nemaju ograničeno vrijeme za izlaske !!! Sve je niža dob u kojoj se započinje s večernjim izlascima. Većina djece je prvi puta probala alkohol u svojoj kući na nagovor nekoga iz obitelji. Među učenicima 7. i 8. razreda ima onih koji često piju alkohol kada se druže sa svojim vršnjacima, a srednjoškolcima  je pijenje alkohola najčešće jedini razlog kojeg navode za izlaske. U osnovnoj školi obavezno se planira pijenje alkohola na maturalcu. Mnogi srednjoškolci navode da piju svakodnevno, jer im je odlazak u kafiće svakodnevna navika. Svi misle da mogu kontrolirati svoje pijenje, a pijanstvom smatraju samo ono stanje kad ne možeš stajati na nogama !!! Svi znaju za zakon o zabrani prodaje i točenja alkohola maloljetnicima i svi primjećuju da se zakon ne poštuje, zamjeraju odraslima nedosljednost u poštivanju zakona.Roditeljska kontrola češća je kod mlađe djece, a mnogi srednjoškolci imaju potpunu slobodu. Većina djece ima dojam da roditelje baš previše ne zanima gdje su bili i što  su i s kim radili. Na zgodan način se reklamira pijenje alkohola, a misli se da u 7. razredu osnovne škole nije više fora samo pušiti, popularan si samo ako piješ alkohol…Među mladima koji su se izjasnili da piju alkohol većina se bavi nekim sportom.Pijenje alkohola češće je uz ekipne sportove, najčešće se spominjao nogomet i rukomet. Roditelji izjavljuju da je u današnje vrijeme teško biti roditelj. Izjava jednog roditelja: „U redu je ako odrasli umjereno piju, a djeca ako žele probati  neka to radije probaju doma uz roditelje, nego da sramote obitelj time što se vani napiju !!!??Roditelji su nezadovoljni utjecajem društva koje donosi zakone koje ne provodi. Prevelika je zastupljenost reklamiranja alkoholnih pića, naročito bode oči reklamiranje piva uz sportske događaje…U srednjoj školi često se profesori susreću s blagonaklonim stavom roditelja prema pijenju alkohola svoje djece. Poznat je stav roditelja: „Hvala Bogu da je samo alkohol, da nije droga !?“ U školi je premalo prostora za odgojno djelovanje, a učitelji se ne osjećaju dovoljno educiranima za rješavanje problema. Na mlade veći utjecaj imaju poznati sportaši i estradne zvijezde koje bi trebale voditi računa o tome da se ne slikaju s alkoholom i ne reklamiraju alkoholna pića. Konobari primjećuju da je sve veći broj mladih koji dolaze u kafiće i puno piju, no misle da je ipak glavna odgovornost na roditeljima. Trgovci su također upoznati sa zakonom o zabrani prodaje alkohola, boje se kazni  koje su velike, ali smatraju da odgovornost nije na njima nego na roditeljima, jer mladi uvijek nađu način da nabave alkohol ako to baš žele. Policajci su upoznati s problemom, poznata su im mjesta na kojima se mladi okupljaju i piju alkohol, jer ih često pozivaju stanari susjednih zgrada i žale se da mladi u pijanom stanju remete javni red i mir. Svjesni su da sankcije i represivne mjere sigurno nisu jedini način na koji se nešto može postići. Potreban je i intenzivniji roditeljski nadzor, te više edukativnih i odgojnih sadržaja u školi na temu štetnosti pijenja alkohola.

Roditelji se prema rezultatima istraživanja mogu truditi provoditi što više vremena sa svojom djecom, uvažavati njihove stavove i mišljenje, upoznati njihove prijatelje i upoznati mjesta gdje izlaze. Dobro je ograničiti vrijeme večernjih izlazaka sukladno dobi djeteta i zahtijevati od djeteta da se pridržava dogovora. Uvijek treba dočekati dijete kada se vrati kući, poljubiti ga kako bismo između ostaloga osjetili da li miriši na alkohol. Nikada roditelji ne bi smjeli nuditi djetetu alkoholno piće niti slati dijete kupovati alkoholno piće za roditeljske potrebe, te djetetu jasno dati do znanja da se pijenje alkohola u dječjoj dobi ne tolerira. Svojim primjerom roditelji pokazuju da osuđuju opijanje i prekomjerno pijenje alkohola“.

Problemu pijenja alkohola kod mladih ljudi pristupa se ozbiljnije posljednjih dvadesetak godina, jer osim rastućeg broja mladih koji piju alkoholna pića došlo je do pojave je novih tehnologija koje mogu pratiti uživo djelovanja alkohola na mozak adolescenta. American Association Report on Alcohol's Adverse Effects on the Brain of Children, Adolescents and College  Students (Izviješće Američkog udruženja o neželjenim učincima alkohola na mozak adolescenta ) od  2005. god. govori o rezultatima dvadesetogodišnjeg istraživanja o djelovanju alkohola na mozak djece i mladih. Za vrijeme odrastanja mozak prolazi buran razvoj. Razvoj čeonog dijela velikog mozga i asocijativnih putova intenzivan je do šesnaeste godine uz  nastavak razdoblja sazrijevanja i nakon dvadesete godine života. Oštećenje mozga u ovoj dobi može biti dugotrajno i konačno. Umjereno pijenje, a naročito opijanje  oštećuje sposobnost pamćenja i učenja značajno više nego kod odraslih, a za oštećenje potrebna je dvostruko manja količina alkohola nego kod odraslih. Dijelovi koji naročito stradaju kod mladih su prednji dijelovi velikog mozga ili prefrontalne regije koje igraju važnu ulogu u formiranju odrasle ličnosti, savjesti, moralnog i odgovornog ponašanja mladih osoba, te hipocampus koji spada u duboke strukture ljudskog mozga i odgovoran je za pamćenje i sposobnost učenja.Istraživanje objavljeno u American Journal of Psychiatry  ( Američki časopis za psihijatriju) od 2000. god. (Michael D. De Bellis, Duncan B. Clark, Sue R. Beers et all.) opisuje razlike na MRI snimkama u veličini pojedinih dijelova mozga kod 12 adolescenata koji su učestalo pili alkohol i snimke mozgova adolescenata koji ne piju alkohol.  Kod mladih koji su pili alkohol hipocampus je za oko 10 % manji, a razlika u veličini je proporcionalna količini popijenog pića i duljini pijenja. Što se ranije počelo i što se više pilo oštećenje mozga je bilo veće.

Istraživanje tima neuroznanstvenice i neurologinje  Susan Tapert iz Sveučilišta California u SAD-u  objavljeno početkom 2010. god. pokazalo je oštećenje mozga adolescenata koji piju alkohol. Stručnjaci vjeruju da ovo oštećenje negativno utječe na sposobnost zadržavanja pažnje kod dječaka i mogućnost shvaćanja i interpretiranja vizualnih informacija kod djevojaka. Ključni dijelovi mozga još uvijek nisu u potpunosti razvijeni u doba odrastanja i osjetljiviji su na utjecaj otrova poput lijekova, alkohola i droga.

Prema internetskoj stranici mentorfoundation.org studije slikanja mozga adolescenata uživo  (brain imaging studies) pokazuju da se mozak razvija kroz razdoblje odrastanja do u rano mladenaštvo (dob od 25 godina). Tokom adolescencije dijelovi mozga koji su  odgovorni za izražavanje osjećaja i traženje nagrade sazrijevaju ranije nego regije mozga koje kontroliraju nagone. Jedan stručnjak  je izjavio za adolescentski mozak da je kao stroj koji „ima dobro razvijeno ubrzanje, ali djelomično razvijenu kočnicu“. 

Opijanje mladih ima neke osobitosti u odnosu na pijenje odraslih osoba. Te osobitosti proizlaze iz njihove dobi koje obilježavaju brojne promjene u tjelesnome, psihosocijalnome i spoznajnom funkcioniranju. U tjelesnome smislu radi se o dovršenju razvoja sekundarnih spolnih značajki, u psihosocijalnom smislu o razvoju identiteta, promjeni odnosa s vršnjacima i osobama suprotnog spola, traženju samostalnosti i čestim promjenama raspoloženja, a u spoznajnom o razvoju moralnog prosuđivanja i društvene percepcije, uspostavi sustava vrijednosti i razvoju apstraktnog razmišljanja. Mladi ljudi piju alkoholna pića da bi postigli osjećaj zadovoljstva, opuštenosti, da bi bili primijećeni u društvu, da bi se osjećali moćnije i samouvjerenije i čini im se da mogu lakše riješiti i zaboraviti probleme.  Dio mladih ljudi uistinu ne može svoja nezadovoljstva riješiti na poticajan način, ne može se opustiti na drugi način, jer imaju problema s vlastitim samopouzdanjem, a u svom okruženju nemaju na raspolaganju osobe koje mogu pružiti odgovarajuću podršku i potporu u prevladavanju izazova toga razdoblja života.

Konzumacija alkohola kod mladih osoba kao i kod odraslih smanjuje kritičnost, dovodi do promjena doživljaja stvarnosti, može dovesti do promjena svijesti, oslobađa seksualnost i smanjuje kočnice savjesti i zabrana. Kratkoročne posljedice alkoholiziranja su akutna alkoholna intoksikacija (akutno pijano stanje i patološko opito stanje) koje može imati i smrtni ishod. Pijenje alkohola može dovesti do prometnih nesreća u kojima alkoholizirani mladi mogu sudjelovati kao pješaci, vozači ili  putnici uz posljedice u vidu tjelesnih ozljeda, invalidnosti i smrti. Alkoholizirani mladi sve češće se pojavljuju kao počinitelji nasilja, ali i kao žrtve nasilja drugih. Zbog umanjenih kočnica mladi se spremnije upuštaju u seksualne odnose uz posljedice spolno prenosivih bolesti, neplaniranih trudnoća ili prisilnih spolnih odnosa. Od dugoročnih posljedica alkoholiziranja mladih treba istaknuti ometen proces razvoja ličnosti i identiteta, obiteljske probleme izazvane pijenjem alkohola, školski neuspjeh u smislu ponavljanja razreda, izbacivanja iz škole, prekida školovanja i sl. Rana konzumacija alkohola kod mladih može predstavljati uvod u stil života koji vodi u alkoholnu ovisnost u odrasloj dobi. Alkohol je i kod mlade populacije jako kriminogeno sredstvo koje potencira agresivno i prestupničko ponašanje i dovodi do sveukupnog oštećenja mentalnog zdravlja.

Akutno opito stanje kod mladih osoba predstavlja hitno stanje u praksi pedijatra (djeca do 16 godina) odnosno dječjeg i adolescentskog psihijatra (od 16 godina dalje). Pijanstvo već od 1,0 g/kg  alkohola u organizmu može biti fatalno za mladog čovjeka, naročito ako popije žestoki alkohol na prazni želudac u većoj količini i relativno brzo. Opasno je i miješanje različitih vrsta alkoholnih pića. U našim medijima povremeno izlaze izviješća o broju mladih ljudi koji su zaprimljeni na bolničke odjele naših bolnica u besvjesnom i komatoznom stanju radi alkoholiziranosti.

Iskustvo s akutnim trovanjima alkoholom u Općoj bolnici Varaždin je slijedeće: U mjesecu svibnju 2010. god. Nataša Mesarić-Antončić, dr.med., specijalistica pedijatrije, voditeljica Odjela za dječje bolesti OB Varaždin izvijestila me da tokom 2006. god. je ukupno šestero djece od 11 do 16 godina bilo u stanju akutnog trovanja alkoholom (četiri dječaka i dvije djevojčice). God. 2007. ukupno petnaestero djece od čega jedanaest dječaka i četiri djevojčice, god. 2008. jedanaestero djece, pet dječaka i šest djevojčica, a god. 2009. devetero djece od čega pet dječaka i četiri djevojčice. Za 2011. dogovoreno je da od početka  godine Odsjek za bolesti ovisnosti Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu OB Varaždin obavi pregled svakog mladog čovjeka u pratnji člana obitelji tokom hospitalizacije radi akutnog trovanja alkoholom. Do sada u prvom kvartalu godine pregledano je devetero djece (osam dječaka i jedna djevojčica). Sam projekt dočekan je s olakšanjem  osoblja Dječjeg odjela OB Varaždin koje se do tada moralo nositi s različitim iskustvima djece, ali i roditelja koji su tražili delikatno postupanje.Posljednjih godina bilo je brojčano možda manje slučajeva akutnog pijanstva među djecom, ali kliničke slike su bile izuzetno teške naročito kod djevojčica.

ODSJEK ZA BOLESTI OVISNOSTI ODJELA ZA SVEOBUHVATNU PSIHIJATRIJSKU ZAŠTITU OPĆE BOLNICE VARAŽDIN

Odsjek za bolesti ovisnosti Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice Varaždin postoji od 1975. god. neprekidno do danas i djeluje na području alkoholom izazvanih poremećaja uglavnom na nivou liječenja alkoholnih ovisnica/ka i članova njihovih obitelji. Od preseljenja Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu OB Varaždin u siječnju 2001. god. u Varaždin, Odsjek za bolesti ovisnosti ima jedanaest kreveta i to devet za muške bolesnike i dva za žene. Godišnje bude primljeno od 250 do 350 bolesnika na liječenje.Osim na području kurative ili liječenja Odsjek ima svoje mjesto u sekundarnoj prevenciji alkoholne ovisnosti odnosno ranom otkrivanju i dijagnostici poremećaja, jer psihijatar koji radi u stacionaru istovremeno radi utorkom u Ambulanti za bolesti ovisnosti OB Varaždin. Od 2003. god. osnovana je i Dnevna bolnica za bolesti ovisnosti s pet do deset stolica, te programatski jednostavno pridružena bolničkom dijelu Odsjeka. Program liječenja ovisnica/ka o alkoholu se sastoji od niza pojedinačnih i grupnih psihoterapijskih, socioterapijskih i edukacijskih metoda i postupaka uz osnovnu tjelesnu obradu. Naglasak se stavlja na obiteljski pristup alkoholnoj ovisnosti i tokom liječenja koje traje do tri tjedna obavezno se kontaktira sa članovima obitelji, a u najboljem slučaju obitelj bar tri puta sudjeluje u sastanku obiteljske grupe srijedom od 9-11 sati. Ako je potrebno dogovara se i obrada psihologa naše službe,Mr. Draženke Topolnjak-Pavišić, prof. Psihologije, a dva puta tjedno svim bolesnicima na raspolaganju je socijalna radnica službe Smiljana Janković, socijalne radnice. U toku liječenja bolesnici sudjeluju u radu Udruge zdravog življenja – Obiteljskog kluba Varaždinske županije da bi se upoznali s rehabilitacijskim tretmanom poslije izlaska iz bolnice.

Psihijatar Odsjeka za bolesti ovisnosti OB Varaždin povremeno tretira i osobe s ovisnošću o tabletama (analgetici, anksiolitici), ovisnike o opijatima i drugim ilegalnim drogama, te politoksikomane, no to se odvija u prostorima Muškog psihijatrijskog odsjeka OB Varaždin.

Voditeljica Odsjeka za bolesti ovisnosti Opće bolnice Varaždin:

Mr.sc. Zemira Medved, dr.med., specijalistica psihijatrije, uža specijalizacija iz socijalne psihijatrije

Tel. 042 393 009

 Mobitel 091 5706697

 Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Medicinske sestre Odsjeka:  Veronika Mraković, VMS, glavna sestra, te Nevenka Bahun, SSS, Snežana Boltek, SSS, Ružica Kovačić, SSS, Marija Krobot, SSS, Ivanka Mikac, SSS i Mirjana Majhen, SSS (abecednim redom).

Telefon: 042 393 008

Telefax: 042 393 421

UDRUGA ZDRAVOG ŽIVLJENJA – Obiteljski klub Varaždinske županije

Udruga zdravog življenja – Obiteljski klub Varaždinske županije unutar nevladinog, neprofitnog sektora civilnog društva postoji kao obnovljeni Klub liječenih alkoholičara – Obiteljski klub Varaždin od 1. ožujka 2006. god. nakon provedbe inicijatPive nekolicine zainteresiranih apstinenata grada Varaždina i okolice, čelnika lokalne zajednice i nekoliko liječnika  Opće bolnice Varaždin. Dana 4. veljače 2008. god.odlukom članstva, KLA Varaždin je preregistriran u Udrugu zdravog življenja  - Obiteljski klub Varaždinske županije radi skidanja stigme koju nosi sintagma liječeni alkoholičar odnosno alkoholičar, te nastojanja da se u udruzi dobro osjećaju i  mlađe osobe i njihove obitelji. Time je obuhvaćena populacija cijele Varaždinske županije i udruga je preuzela primat poslije bolničke skrbi za alkoholne ovisnice i ovisnike i članove njihovih obitelji  uz mogućnost kasnijeg osnivanja podružnica u gradovima županije.Udruga zdravog življenja – Obiteljski klub Varaždinske županije prvenstveno se bavi  tercijarnom prevencijom ili rehabilitacijom i oporavkom obitelji ovisnih o alkoholu koje su prošle liječenje na Odsjeku za bolesti ovisnosti Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu OB Varaždin. Pri tom se koriste različite grupne i obiteljske,  psihoterapijske, socioterapijske  i edukativno-informativne metode i postupci. 

Posljednjih godinu dana vrlo uspješno predsjednik i članovi Udruge uključeni su u preventivne aktivnosti u suzbijanju alkoholom izazvanih poremećaja kod mladih, tako da na taj način se ulazi u prostor primarne i sekundarne prevencije. Obitelji apstinenanta od alkohola predstavljaju idealni poligon za prihvaćanje trezvenog stila života kao uzornog i zdravog modela ponašanja i života našim mladim ljudima.

Adresa Udruge zdravog življenja – Obiteljskog kluba Varaždinske županije:  Ulica Alojzija Stepinca 1 u Varaždinu

Vrijeme rada:  Ponedjeljak od 17-20 sati

                        Prva grupa od 17-18.30 sati, druga grupa od 18,30 do 20 sati

Voditelji grupa:   Zemira  Medved, liječnik specijalista psihijatrije, voditeljica i supervizorica Udruge zdravog življenja – Obiteljskog kluba Varaždinske županije i Marija Krobot, medicinska sestra, stručna djelatnica     

Predsjednik Udruge zdravog življenja – Obiteljskog kluba Varaždinske županije:              Božo Kečkan

Mobitel: 099077961

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Voditeljica Odsjeka za bolesti ovisnosti i stručna djelatnica i supervizorica Udruge zdravog življenja – Obiteljskog kluba Varaždinske županije:

Mr.sc. Zemira Medved, dr.med.

Specijalistica psihijatrije, uža specijalizacija socijalne psihijatrije

U Varaždinu, 26. rujna 2011. god.