Šest mjeseci opijanja vikendom može voditi ravno u tešku
ovisnost o alkoholu
* Organizam mlade osobe teže stradava od alkohola od organizma odrasloga. Jetra mlade osobe teže se bori s alkoholom, stoga su teška trovanja izuzetno česta
Margareta Detoni
Maloljetničko opijanje sve je učestaliji problem u nas. Mladi, pritom se misli poglavito na srednjoškolce, a ima i onih malo nešto mlađih, poglavito piju vikendima. To je tzv. fenomen binge drinking (pet ili više alkoholnih pića u kratkom vremenu) ili ekscesivno pijenje ili opijanje. Pije se naglo i brzo da se što prije napije. Do alkohola se dolazi na razne načine. Često uvijek jedna punoljetna osoba nabavlja alkohol. Osim alkohola, sve je češća i uporaba lakih droga, poglavito marihuane. Počela je nova školska godina, za mnoge novi pritisci. Stoga smo o ovom problemu porazgovarali s Mr.sc Zemirom Medved dr. med. spec. psihijatrije, voditeljicom Odsjeka za bolesti ovisnosti Opće bolnice Varaždin ujedno i supervizoricom u Udruzi zdravog življenja - Obiteljski klub Vraždinske županije.
Pomaknute granice
-Već godinama, otkako se prate europska istraživanja koja su stvarno dobro napravljena i relevantna, dobivaju se rezultati kako se alkohol i pušenje cigareta te „lakih“ droga konzumiraju sve ranije. Dobna granica spušta se sve niže. Djeca i muška i ženska sve ranije sazrijevaju u svakom pogledu i to je činjenica. Također, zadnjih 20-ak godina dogodilo se drastično poboljšanje životnih uvjeta i standarda općenito. Tako su mnoge stvari postale pristupačne. Počinje se najprije s alkoholom i cigaretama. Ono što svakako treba spomenuti u ovom problemu je i sve veći strah od budućnosti kako kod odraslih tako i kod djece koja promatraju roditelje i upijaju te znaju sve što se događa. Pritisak je na svim poljima u životu strašno velik, osim toga svi smo izvrgnuti stalnim lošim vijestima, katastrofama.
Strah od budućnosti
Ne smijemo zaboraviti ni to da mi iza sebe imamo i rat koji je u generacijama koje su danas roditelji ostavio velikog traga. Uz to, već smo godinama u ekonomskoj krizi. Roditelji teško spajaju kraj s krajem i djeca osjećaju taj nemir i strah. Ona također pucaju. I u školama se traži sve više, sve su naporniji rasporedi, i konkurencija je općenito velika svagdje. Sve to utječe na pojavu novih fenomena, pa tako i maloljetničkog opijanja – kaže dr. Medved te nastavlja:-
Adolescencija je sama po sebi izrazito stresogeno razdoblje. Tek kada čovjek izađe iz toga razdoblja ili promatra tuđu adolescenciju tada shvati koliko je to stresno i hormonalno burno razdoblje. Stoga treba biti pažljiv, imati kontrolu, ali ne pod svaku cijenu kontrolu najviše razine, jer se pritiscima postiže samo suprotno. Također, i vrijeme nakon adolescencije, negdje do 25. godine života je stresno, jer tada stvaramo neki svoj samostalni život, zapošljavamo se... Danas imamo i krizu braka u mlađim generacijama i sve to skupa pojačava taj pritisak koji se proteže tako i u tridesete godine - kaže dr. Medved.
Koliko su roditelji krivi u svemu?
-Veliku ulogu igraju roditelji. Jako je važna i kultura pijenja u obitelji. Dakle, ako dijete od malena živi uz alkohol, neke stvari mu postanu prirodne. No, ne mora to značiti i pravilo. Ponekad je upravo suprotno.
Što učiniti?
Što mogu roditelji učiniti kad dođe do problema? Najvažnije je ne iz toga raditi nikakvu tabu temu. Treba razgovarati otvoreno i jasno. Bez prijetnji, bez povišenih tonova. Razgovor u obitelji izuzetno je važna stvar. Potrebno je potražiti pomoć, kako unutar školskog sustava, tako možda i kod liječnika obiteljske medicine, savjetovalištima. Postoje udruge koje s time bave – kaže dr. Medved te nastavlja o tome kako je alkohol izuzetno štetan za mladu osobu.
- Kod mlađih osoba granica je puno rastezljivija. Oni smrtne doze alkohola mogu doseći puno lakše nego odrasla osoba, jer mladi organizam ne „prepoznaje“ opasne razine alkohola u krvi. Organizam je mlad i ne zna se boriti s alkoholom koji izaziva trovanje. Svako pijanstvo nakon kojeg je prisutan mamurluk je trovanje organizma i toga moramo biti svjesni. Postojalo je mnogo situacija u kojima smo imali umalo smrtne ishode. Djeca nemaju granicu. Također, ona miješaju pića. Izuzetno je opasna kombinacija alkohola i energetskih pića. Što se ranije počne s alkoholom, to je lakše uči u alkoholizam. Šest mjeseci intenzivnog opijanja u doba mladenaštva dovoljno je da se postane ovisnikom. Naravno, netko ima sklonosti, netko nema. Lakše je, naravno, kada se poklopi puno faktora . Također svaka stanica koja je otrovana propada. Takav način života utječe na školski uspjeh, na ponašanje, a može zaustaviti i normalni psiho-fizički razvoj
– objašnjava dr. Medved.
U okvir:
Zakoni dobro, ali šteka na terenu
-Što se tiče zakona, naši zakoni su jako dobri, ali se ne provode dobro. Na terenu je problem. Mislim da smo tu tek na početku. Poznato je da je u skandinavskim zemljama, koje se smatraju najrazvijenijima, nemoguće nabaviti alkoholno piće osobi koja nije punoljetna. Alkohol je izuzetno skup, a postoje i posebne trgovine za to. Primjerice i u Kanadi su izuzetno strogo zakoni. Ne smije se piti na otvorenom. Kod nas treba svakako pojačati kontrolu i nadzor zakona. Također, potrebno je maknuti reklame s televizije. Novine su dosta napredovale u tome pogledu, no televizija, koja je još uvijek nekako najširi medij, ima jako puno reklama što se tiče alkohola. Trebamo stroži zakon po tom pitanju. Država mora napraviti fond u koji bi industrija alkohola uplaćivala novac za udruge koje liječe ovisnosti – kaže dr. Medved.
U okvir:
U Varaždinu uskoro klub za liječenje maloljetnika
-Naša Udruga zdravog življenja - Obiteljski klub Varaždinske županije zasad ima samo odrasle članove, jer na odjelu Varaždinske bolnice zbrinjavamo samo odrasle ovisnice/ke koje upućujemo u Udrugu zdravog življenja – Obiteljski klub Varaždinske županije na apstinenciju od alkohola. No Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) Varaždinske županije, odnosno Odjel za mentalno zdravlje trebao bi krenuti s edukacijom voditelja i koliko sam razumjela trebali bi osnovati klub za apstinente od alkohola ispod 18 godina. Moramo biti svjesni da je alkohol ipak problem broj jedan u nas i da moramo početi djelovati u svim smjerovima - kazala je dr. Medved.